Matthew 24

Alika monó zagusave ali golesa itakumú lo kimimó

(Mak 13:1-2; Luk 21:5-6)

1Izesú eza monó zagusave ahuloake novigo, izegipala zuha leza monó numunima alapizinogo aitoka unimó. 2Lá unimóza, eza láa loko lo limimó: Lekeza numuni mukí imane nánigahe. Agae, neza lamaná lo likimitoze, gililo. Monó numuni napámini gehani mukí nene apiliki tele vizikiko gehani nene amupiló amupiló iki mililiki itekutí zeko gululupa so asú inogo ive. Itó ziki lana iiki ali hutilikatilí inigave.

Miluma gilituni gamenámini ganá netá

(Mak 13:3-13; Luk 21:7-19)

3Loko loake, koma minake, Izesú eza Olivi agokaú mitó noigo, izegipala zuha lezagó aitoka itekunike láa loko loká otoko lunimó: Geza lo lemezo. Itína utó iti netakumú lanimó nene nanahé utó itive, itó mikasiuka netá matá asú iti gamena itó geza atiginá itani gamena alitokiko nana anosa utó okiko ánigokinake gele hee litune. 4Loko lokuko, Izesú nene lonotó aleko láa loko limó: Ehe, gizapa ilo. Ve makolímo atiginá oko ato gamenamú lokogoka vizekatize. 5Ve mukilite nanitiki není nugulizató liki neza Ómasímo gologí oleketative loko lo mololeketa vema nouve liki vegená mukí kogoka vizinigave. 6Lekeza haitopaitó lovámini gakoláa giliiki itó lova hizinigi niko nenémini gakoláa gilinigave. Lekeza ehe tináneve. Lekeza mulutini itemino. 7Ómasímo netá nenémináa utó itive loko lonoimóza, mukí netá matá velesá asú aminogo ive. Numutó namató vegená makolite gala véini lova ali nikimiko, itó numutó namató agulizaki ve napa makolímini zuhagi itó makolímini zuhagi lova hizinigave. Itó haitopaitó mikasiuka gaúna gamena utó oko mino-loko noitiko mukí mikasiuka nene imimá napa omo noviko, 8miluma netá nenémináa utó itimó nene venalite izegipa getanigi miluma giliaká niamó nenéminoko utó inogo ive.

9Ámina gamenaló nene likigizató aliki viki goní ilikitiki miluma netá alilikitanigave. Itó lá niiki lekelikutí makó likipili hilinigave. Není nugulizá lekelitoka minakumule liki vegená mukí nenete mukahá likipilinigave. 10Ámina gamenaló nene vegená mukilite Ómasimú gili alévolé iakáini nene ahulanigave. Keza nene eza amimí iko eza amimí iko iki gasó eza amiko eza amiko inigave. 11Lá niko, mukí Ómasímini agepagutí gakó liaká ve sozámini utó iiki vegená mukí kogoka vizinigave. 12Golesa mogona nenémo hutilí noiko, vegená mukí nenete kigika kemeaká netá nene geha zinogo ive. 13Lá onoimóza, makó keza gamenaváini asú ititó monó ahulamiki alévolé iki minatamó nene, Ómasímo kugutó vizinogo ive. 14Itó Ómasímini gasovaló minoakalímini gakó lamaná nene mikasi nekisa vokisauka numutó namató vegená mukitoka giliiki gili alitahe liki nene li hutilí i asú inigave. Lá ikiko gamena asú inogo ive.
9 Mat 10:22
,
13 Mat 10:22


Miluma geleaká gamena napámini gakola

(Mak 13:14-23; Luk 21:20-24)

15Lekeza nene mulikizapa iti netá golesa nene apá ale golesa oaká netá gozapá Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Tanielé nenemú limó nenémo etó o mina numukú oteneiko ániganigave. (Imane gakó gatatanimó neneka nene gakokumú gele guni ozo.) 16Ámina gamenaló Zutaia mikasiuka nita vegená nene golisi iliki agokaloka ititakumule. 17Keza makó numuni numupitó nita vegená nene golisi iliki limiki henoníini nene numúikutí ma aliki vamitakumule. 18Vegená makó mikuka nitakutí nene numukuka luhoaká góini alitune liki atiginá iki vamitakumule. 19Kee, izegipa kagatupagi nita vená itó izegipa namuni aminí nikimita vená nene nana itamó neve. 20Lekeza nene nolu netakutí golisi ita zupa nene golini gamenagú ahe itó Ómasímo lo mololeketa holisi gamenagú ahe utó amitive liki Ómasiloka likigó minalo. 21Ámina gamenaló nene genavagi netá napa utó itimó nenémo mikasi nene gosohá nego nenéminoko utó amigo minoloko iteko imane gamenaló utó amive. Nolu gamenaló nene utó okoko, nenémini veletoka goha utó aminogo ive. 22Lá onoimóza, Ómasímo ámina miluma gilita gamena ale atuhá amitimó nene vegená makó ma kavasavagi minamitamóza, Ómasímo kelémo etó i vegenakumule loko ámina gamena ale atuhá inogo ive.
15 Tan 9:27, 11:31, 12:11
,
17 Luk 17:31
,
21 Tan 12:1; Ali 7:14


Okulumakutí limi ve gihila atiginá iti gakó

(Mak 13:24-27; Luk 21:25-28)

23Ámina gamenaló ve makolímo ánigalo, gologí oletati vema imaneloka utó okave, itó volane noive loko lo nolikimikoma lekeza gili zagemilo. 24Ámina gamenaló gologí oleketati ve sozámini itó soza saza Ómasímini agepagutí gakó liaká ve utó iiki Ómasímo kelémo etó onoi vegená kogoka vizitupe liki vegenalite sigaga lita netaki soza alévolé sunigi lilí iki avevezaha inigave. 25Gililo. Imane nolu netá utó onamigo mota lo lekemekuve.

26Itó ve makolímo ánigalo, Ómasímo gologí oleketati vema nene mikasi gomopalaló noive loko lo nolikimikoma, lekeza neneloka vamilo. Itó ánigalo, eza nene vozane numukú halá geko noive liki nilikoma, lekeza gili zagemilo. 27Okulumató gó melevezá itimó nene ho noitikukatí ho nolimitoka vinogo ive. Okulumakutí lumu ve gihila neza nenéminoko omo nougo lekeza není ánigi asú inigave. 28Netá helemó gonosiváa nekú nene nama gosúveha mukilite litá iki ánigiiki alegesá iaká niave. Ámináminoko okulumakutí nolumugo mukí vegenalite ánigi asú inigave.

29Nene gamenaló ámina genavagi netá nene asú okiko, ho nene noitiko litá oko límugusi zekiko, ikanímo hize sata amiko, itó sonohí nene okulumatotí atohimí niziko, okulumató amuzavagi netá nene mómoká i asú inigave. 30Lá ikiko, okulumakutí lumu ve gihila goha ato anosa nene okulumató utó noiko, imane mikasiuka není gakó gelema vegená mulusi mukí nene ive nama inigave. Lá niiki okulumakutí lumu ve gihila neza alévolé zámuzánegi itó lapanánegi nene okulumalímini límusi amupiló nolumugo ániganigave. 31Agelóne kimiselekugo, pikuli nene anó napa nomiliko kelémo etó u vegená ezega emegatí ho noititokatí ho nolimitokatí itó mikasi nekisa vokisalokatí kilími nupa inigave.
26 Luk 17:23-24
,
28 Luk 17:37
,
29 Isa 13:10; Zoe 2:10,31, 3:15; Ali 6:12,13; Izi 32:7; Isa 34:4
,
30 Tan 7:13; Ali 1:7


Gohuna zámini anoza gakola

(Mak 13:28-31; Luk 21:29-33)

32Lekeza za gohunámini anoza gakola gili vevesiki gililo. Izanámo nene nagamila nego agila guluma sekago, lekeza ánigiake hogaí gamena mota alitokave liki liaká niave. 33Ámináminoko lekeza imane nolu netá mukí utó noiko ánigiiki guivahanite anogo gatekú omo alitokave liki gilitaze. 34Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Oko moloko oaká nou netá ánigina vegená velesá hili asú inamiko imane nolu netá mukí utó inogo ive. 35Mikasigi itó okulumaki tolova itáiha, imane lonou gakó nene ma gopa oko tolova aminogo ive.

Gamena napamú gelemune

(Mak 13:32-37; Luk 17:26-30,34-36)

36Lá onoimóza, ámina gamenamú ve hamoláate keké gelemave. Okulumakú agelogegi nene ma gelemave. Gipala nezánegi ma gelemuve. Améneho hamokó áisi geleneive. 37Okulumakutí lumu ve gihila není gamena alí noliko Noá mina gamenaló lilí a mogona áminagó oko utó inogo ive. 38Gozapá nagamí napa velesá velenamigo, nene gamenaló zahí nagamí niki minake vená meinakona ake zuguzugu zegezege viziki miniliki niago, Noage sipigú itemó. 39Ámina vegenalite Noani nagamí viliti gakó gili ahuliake gopa niago, nagamí napa vilike vegená mukí kepele gesá imó. Okulumakutí lumu ve gihila neza ato gamena nene lá oko utó inogo ive. 40Ámina gamenaló ve lositá nene makó mikú hoza nalisiko, Ómasímo maga ve alémokoko maga ve ahulotanogo ive. 41Vená lositalitosa nosá isiki nisiko, Ómasímo vená magáa alémokoko magáa ahulomikiko minanogo ive.

42Nenemú Guivahanitini ati gamena nene lekeza ma gilinamamó nenazo, lekeza gizapa keké viziki minalo. 43Lekeza gakó imane gili minalo: Numuni amelaho nene guminaló ve atikumú gilitimó nene, gizapa noiko guminaló ve oko numuni zeko epetooko henoni nene aleminogo ive. 44Ámináminoko okulumakutí lumu ve gihila neza atokumú negeva iki minamita gamena atomó nenazo, lekezagi ali vavá iki minalo.
37 Apí 6:5-8
,
39 Apí 7:6-24
,
43 Luk 12:39-40


Litokó alévolé oko Ómasi gelekelé otatuni gakó

(Luk 12:41-48)

45Není gelekelé izegipa makó nene gele vevesiniki gili minatamó itó hozaváini nene litokó aliki minatamó nene mogonamú anoza gakó lo likimitoze. Gelekelé izegipa makolímo gizapa vevámo aí numukú netá matató gizapa oko minoko hozaló izegipa lugáa gizapa oketative loko lomikiko nosánetá nata gamenaló gona moloko kimitive. 46Gizapa veva nene okoko ámina gelekelé izegipa nene goí oko lotatíminoko hoza nalikoma ánigatimó nene ámina gelekelé izegipamú gulugo agoliza vizitimó neve. 47Neza lamaná lo nolukumuve. Gizapa vevámo gizapa lamaná i izegipama mukí netató gizapa ve loló otanogo ive. 48Lá onoimóza, ámina izegipama gelekelé izegipa golesa noitimó nene není gizapa ve nene litá oko aminogo ive loko mulunagú gelekoko 49hozaló izegipa lugáa nene nokepeleko itó piá nagamitó ve kezagi niki minatamó neve. 50Lá iki niko, ámina izegipámini gizapa veva nene ámina izegipama ageva oko minamiti gamenahe itó gatizá minati gamenahe okoko 51ámina gelekelé izegipa nene agupe apelevo hukovo okoko soza liaká ve genezáini losigi mina ve niakú alémo molanogo ive. Lá okiko ámina apakuka minoko ive nama oko miluma maluma geleko agepa atalá oko minanogo ive.

Copyright information for GAH